Primjene lasera u stomatologiji

Uvođenje lasera u stomatologiju predstavlja značajan napredak u dentalnoj medicini, omogućavajući preciznije, brže i manje bolne zahvate. Laserska tehnologija se koristi u različitim područjima stomatologije, uključujući dijagnostiku, terapiju i estetske zahvate.

Erbij laser

Ovaj laser koristi erbij kao aktivni medij za emitiranje svjetlosti. Erbij je kemijski element s atomskim brojem 68, a laserski medij obično uključuje kristal ili staklo obogaćeno njime. Erbij laseri emitiraju svjetlost u infracrvenom spektru, često oko valne duljine od 2.94 mikrometara.

Najčešće korišteni tip ovog lasera je Er:YAG laser, gdje "YAG" označava itrij-aluminij-granat (Yttrium Aluminum Garnet). To je kristal obogaćen erbijem kako bi se stvorila koherentna svjetlosna zraka.

Diodni laser

Diodni laser je vrsta lasera koji koristi poluvodičku diodu kao aktivni medij za generiranje koherentnog svjetla. Ova vrsta lasera temelji se na poluvodičkoj tehnologiji sličnom onoj koja se koristi u LED diodama.

Poluvodička dioda je izrađena od materijala poput galij arsenida (GaAs) ili indij fosfida (InP), koji imaju sposobnost generiranja svjetlosti kada kroz njih prođe električna struja.

CO2 laser

CO2 laser je vrsta lasera koji koristi ugljik dioksid (CO2) kao medij za stvaranje laserske zrake. Ovi laseri spadaju u grupu plinskih lasera i proizvode infracrveno svjetlo na valnoj duljini od 10,6 mikrometara, što je nevidljivo ljudskom oku.

CO2 laseri djeluju tako da električna energija pobuđuje molekule CO2 unutar zatvorene cijevi, što rezultira emisijom fotona. Ovi fotoni se zatim pojačavaju kroz niz reflektora unutar lasera, stvarajući koherentni svjetlosni snop.

Neodimij laser

Za razliku od erbijevog, ovaj laser koristi neodimij (Nd) kao aktivni medij. Najčešće korišteni tip ovog lasera je Nd:YAG laser, gdje "YAG" označava itrij-aluminij-granat (Yttrium Aluminum Garnet). To je kristal obogaćen neodimijem kako bi se stvorila koherentna svjetlosna zraka.

Neodimij laseri emitiraju svjetlost u infracrvenom spektru, s valnom duljinom od oko 1064 nanometra (nm). Mogu raditi u kontinuiranom ili pulsnom režimu, pri čemu pulsni režim omogućava generiranje vrlo kratkih i intenzivnih impulsa svjetlosti.

Laseri omogućuju stomatolozima visoku razinu preciznosti i kontrole tijekom zahvata. To znači da se mogu fokusirati na specifična područja bez oštećenja okolnog tkiva, što je posebno važno kod osjetljivih zahvata poput tretmana zubnog mesa ili uklanjanja karijesa.

Laserska tehnologija potiskuje krvne žilice tijekom zahvata, što rezultira znatno manjim krvarenjem. Ovo je osobito korisno kod kirurških zahvata na mekim tkivima jer smanjuje potrebu za šavovima.

Budući da su laserski zahvati obično manje invazivni i manje bolni, često je potrebno manje anestezije ili u nekim slučajevima uopće nije potrebna. Ovo je velika prednost za pacijente koji se boje igala ili imaju osjetljivost na anesteziju.

Zahvaljujući minimalno invazivnoj prirodi laserskih zahvata, pacijenti obično doživljavaju brži oporavak i manje postoperativne boli. To znači da se mogu brže vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima.

Laseri steriliziraju tretirano područje, što smanjuje rizik od infekcije.

Laseri se često koriste za rezanje i oblikovanje mekih tkiva, kao što su desni. Prednosti uključuju smanjenje krvarenja, manje oštećenje okolnih tkiva i brže zarastanje. Laserski zahvati na mekim tkivima mogu uključivati gingivektomiju, frenektomiju i tretman parodontalnih džepova.

Laseri se mogu koristiti za uklanjanje karijesa iz zuba, pripremu zuba za plombiranje i obavljanje drugih zahvata na tvrdim tkivima. Laseri omogućavaju veću preciznost i smanjuju potrebu za bušenjem, što smanjuje bol i neugodnosti kod pacijenta.

Laseri mogu otkriti karijes u ranoj fazi, prije nego što postane vidljiv golim okom ili na rendgenskim snimkama. To omogućuje pravovremenu intervenciju i sprečavanje daljnjeg propadanja zuba.

Uređaj za detekciju karijesa koristi lasersku fluorescenciju. Zdravo zubno tkivo i karijes različito reflektiraju svjetlost. Kada svjetlost udari u zub senzori u uređaju mjere povratnu fluorescenciju i analiziraju je. Uređaj zatim prikazuje rezultate u vidu brojeva ili vizualnog prikaza na ekranu, omogućavajući stomatologu da procijeni ozbiljnost karijesa.

Druga primjena lasera u dentalnoj dijagnostici je laserska Doppler metoda. To je tehnika koja se koristi za procjenu protoka krvi u tkivima. Uređaj emitira lasersku svjetlost koja se usmjerava prema tkivu. Kada laserska svjetlost pogodi crvene krvne stanice koje se kreću, dolazi do promjene frekvencije reflektirane svjetlosti zbog Dopplerovog efekta. Reflektirana svjetlost se prikuplja i analizira pomoću senzora. Promjena frekvencije svjetlosti daje informacije o brzini i smjeru kretanja krvnih stanica, što omogućava procjenu protoka krvi.

Endodoncija je grana stomatologije koja se bavi dijagnostikom, prevencijom i liječenjem bolesti zubne pulpe i periradikularnih tkiva.

Laseri mogu učinkovito dezinficirati korijenske kanale. Njihova sposobnost da prodru u teško dostupna područja omogućuje bolju eliminaciju bakterija i biofilma u usporedbi s konvencionalnim metodama.

Također, laseri se mogu koristiti za brzo i efikasno uklanjanje zaraženog pulpnog tkiva. Laseri niske snage mogu koristiti za poticanje zacjeljivanja tkiva i smanjenje postoperativne boli i upale. Fotobiomodulacija (PBM) je terapija koja može poboljšati regeneraciju tkiva i ubrzati proces oporavka.

Tretman laserom smanjuje potrebu za bušenjem oštećenog zuba. Laseri su puno precizniji i omogućuju stomatolozima da precizno ciljaju i uklanjaju samo oštećeno tkivo, čime se čuva što je više moguće zdravog zubnog tkiva.

Mnogi pacijenti prijavljuju manje bola i nelagodnosti tokom laserskog tretmana u usporedbi sa tradicionalnim metodama koje uključuju bušenje. Zbog toga je često potrebna manja količina lokalne anestezije ili je potpuno nepotrebna.

Laseri nalaze široku primjenu u parodontologiji, grani dentalne medicine koja se bavi dijagnostikom, prevencijom i liječenjem bolesti potpornog aparata zuba (parodonta). To uključuje desni (gingivu), alveolarnu kost, cement zuba i parodontni ligament.

Laseri se koriste za dezinficiranje parodontalnih džepova i uklanjanje bakterija koje uzrokuju upalu. Također, laseri omogućuju selektivno uklanjanje zaraženog tkiva bez oštećenja zdravog, a biostimulacijom mogu potaknuti regeneraciju tkiva i ubrzati zacjeljivanje.

Koriste se i za precizno uklanjanje viška gingivalnog tkiva, što je korisno kod liječenja gingivalne hiperplazije. Omogućuju i precizno oblikovanje gingive za estetske i funkcionalne svrhe.

Još neke od mnogobrojnih primjena lasera u parodontologiji su liječenje periimplantitisa dezinfekcijom područja oko implantata i uklanjanje tamnih mrlja na desnima.

Laseri omogućuju precizno rezanje i uklanjanje mekih tkiva, kao što su gingivektomije, frenektomije i uklanjanje benignih tumora. Laserska kirurgija smanjuje potrebu za šavovima, smanjuje krvarenje zbog koagulacijskog učinka lasera i ubrzava proces zacjeljivanja.

Kod biopsije oralnih lezija, preciznost lasera omogućuje minimalno oštećenje okolnog tkiva, što može poboljšati histopatološku analizu.

Laseri se mogu koristiti za precizno rezanje kosti, što je korisno u zahvatima poput apikoektomije, gdje je potrebno ukloniti vršak korijena zuba. Laserska metoda smanjuje traumu okolnog tkiva i ubrzava postoperativni oporavak.